Dobrodošli u drugi deo serijala Razbijanje mitova beauty industrije. U prvom delu serijala bavili smo se koji to mitovi beauty industrije se tiču toga da li su proizvodi za negu učinkovitiji od botoksa i filera, da li treba birati kozmetiku u skladu sa svojim godinama ili po nekim drugim kriterijumima i da li su hipoalergenski proizvodi zaista bolji za osetljivu kožu. Ukoliko vas ove teme zanimaju, a propustili ste da pročitate prvi deo serijala, to možete učiniti OVDE. Danas nastavljamo sa povlačenjem jasne granice izmedju istina i obmana, marketing laži ili svesnih poluistina.

Mit br. 4: “Dermatološki testirano“ na nalepnici proizvoda je dobar znak da je proizvod pouzdan i da može ispuniti tvrdnje koje su navedene na ambalaži.

Netačno! Nikako se ne treba oslanjati na oznaku “dermatološki testirano“, kao što se ne treba oslanjati ni na ime i sliku doktora na nalepnici proizvoda koji vam saopštavaju da je u pitanju superiorna formulacija. Razlog zašto ne treba da se oslanjate na tvrdnju “dermatološki testirano“ jeste taj što vam ona ne ukazuje koji dermatolog je uradio ispitivanje, šta je tačno testirao, kako je izvršeno testiranje, kao ni to kakvi su tačno rezultati bili. Preciznije, oni nam ne govore šta su oni otkrili testiranjem, samo da je testiranje izvršeno. Bez rezultata testiranja i dubljih informacija, ne postoji način da saznamo šta tačno ta oznaka govori o proizvodu. Najčešće je u pitanju slučaj da je kompanija platila doktoru da kaže da je u pitanju dobar proizvod, a nemojmo se lagati, mnogo doktora je na platnom spisku velikih kompanija. Ili su testiranje sproveli na desetak ljudi što je premali broj da bi se dobili validni rezultati. Kao što sam već napomenuo u jednom tekstu, ja sam za svoj diplomski rad morao imati barem dvesta ispitanika da bi rezultati bili validni. Naznaka “dermatološki testirano“ je ništa više nego marketing trik koji se oslanja na uverenje ljudi da lekari uvek imaju na umu naš najbolji interes. Nažalost, u svetu kozmetike, to nije uvek slučaj.

Mit br. 5: Kozmeceutske kompanije prave bolje proizvode nego kozmetičke kompanije.

Netačno! Termin kozmeceutski proizvod su napravili dermatolozi spajanjem kozmetologije i farmacije da bi na (lažan, obmanjujuć) način izdvojili svoje proizvode od ostatka kozmetičke industrije. Kada čujete da neko upotrebljava ovaj izraz da bi istakao spoj kozmetičkih i farmaceutskih sastojaka, koji je navodno bolji od ostalih formulacija, znajte da je u pitanju prevara. Ovaj izraz nema nikakvo legalno ili priznato značenje, samim time ne označava ni bilo kakvu prednost tog proizvoda u odnosu na bilo koji drugi. Ukoliko kompanija koristi supstance poput retinola, hidrokinona, zeleni čaj, nar, kurkumin, to ne znači da je ona iznad svih ostalih kompanija. Sve kompanije mogu koristiti navedene sastojke u izradi svojih formula i proizvoda.

Mit br. 6: Ženama akne same prodju nakon 20tih godina.

Netačno! Činjenica je da žene u dvadesetim, tridesetim, četrdesetim pa i pedesetim godinama mogu imati probleme sa aknama kao i u tinejdžerskim danima, a principi tretiranja ostaju isti. Ne znači da će svako ko je imao akne tokom puberteta imati čisto lice kada navrši odredjeni broj godina, kao što ne znači da neko ko u mladosti nije mučio muku sa aknama da ih neće nikad u toku života imati. Sve zavisi od hormona. Ono što možda važi za muškarce, budući da se rad njihovih hormona smiruje nakon puberteta, ne mora da važi za žene. Ženama hormoni fluktuiraju tokom života, a razlog zašto mnogim ženama “bukne lice“ tokom menstrualnog ciklusa je upravo hormonske prirode.

Nadam se da vam je današnji članak razjasnio neke nedoumice koje ste možda imali ili naučio nečemu što možda do sada niste znali. Ukoliko vam se tekst svideo ostavite lajk ili komentar, a mi se vidimo uskoro u nastavku serijala Razbijanje mitova beauty industrije. Veliki pozdrav svim ljubiteljima i tragaocima za istinom! Igor

Literatura:

Begoun, Paula: The Original Beauty Bible.