Tresor je jedan od najpoznatijih parfema francuskog brenda Lancome, a po svom sastavu i formulaciji, kao i broju ljudi koji su svoj signature scent našli upravo u ovom mirisu, zaista je, kako mu ime kaže – treasure, blago. Na parfemskim policama širom sveta se pojavio 1990. godine i pokrenuo je čitav novi pravac pravljenja parfema, takozvanih linearnih kompozicija, a za sve je zaslužna genijalna i misteriozna Sophia Grojsman.

Na zvaničnim sajtovima Tresor opisuju kao floralni orijentalni tzv. floriental, gde su dominantne note breskva i ruža, praćene ambrom, mošusom i vanilom. Ali ovog puta, ja ću vas odvesti, poput instruktora ronjenja, u dubine sveta parfimerstva i otkriti vam tajne koje, kako sam u svom članku Psihologija parfema – Kako doživljavamo parfem?, opisao kao deo ledene sante ispod površine vode, sakriven od ljudskog pogleda i opažanja.

Tresor pripada potpuno novoj generaciji parfema, jedinstvenoj po svojoj monilitnosti i odsustvu tradicionalne piramidalne strukture. Pored ovog, pravi pioniri linearnog pravca parfimerstva su i Chopard Cašmir, Dior Dune, Calvine Klein Eternety i Givenchy Amarige. Iako inicijalno usko američki fenomen, želja da potrošač odmah može osetiti kakav će njegov parfem biti u satima koji dolaze, nešto što je bilo nemoguće sa starom strukturom, postalo je moguće sa ovim novim, karakternim parfemima. Kupci su želeli jake, cvetne i slatke parfeme čije je dejstvo često bilo duže od vikend veza noćnih klubova koji su preplavili gradove devedesetih godina XX veka.

Tehnika kojom se ovo postigno jeste upotreba velike količine sintetskih komponenti, koje su bile kadre da traju izuzetno dugo na koži i da budu prisutne u visokim koncentracijama (preko 25%), bez tvrdoće i grubosti koja bi usledila kada bi to bilo uradjeno sa prirodnim sastojcima. Dodatni prirodni materijali su služili samo kao ukras, a takav pristup se zadržao do današnjih dana, kada su sintetičke supstance kostur parfema, a prirodne meso (terminologija koju koriste parfimeristi, meni lično je draža sa novogodišnjom jelkom, gde su sintetici jelka, a ukrasi na jelci prirodni materijali).

Tresor je najtipičniji primer ovih novih formulacija budući da je baziran na jednakim količinama Hediona (cvetni miris poput jasmina), Iso e Supera (drvenasto ambrast fiksativ), Galaxolidea (vestacki mošus) i methyl ionona (cvetni sintetički miris nalik ljubičici). Vanilasta osnova je bazirana na vanilinu, a ono što ljudi opisuju kao voćni, posebno miris breskve je u stvari veoma popularna supstanca u parfemskoj industriji pod nazivom linalyl acetate koja miriše poput voćne salate sa blagim primesama cveća.

Uprkos tome što je baziran gotovo isključivo na sintetičkim supstancama (ali budimo realni, koji to parfem danas nije) i tome što je veoma jak i pomalo vulgaran, Tresor je jedan od mojih omiljenih parfema. Divna interpretacija ruže, istovremeno dominantna i moćna sa jedne strane, sa druge senzualna i erotska, na kraju dana pruža utešni zagrljaj poput šala od kašmira. Parfem koji nosi u sebi esenciju moderne ženstvenosti, idealno pristaje ženi nakon tridesete godine, kada je konačno postala svesna svih svojih kvaliteta. Moj predlog je da se nosi u večernjim časovima, iako će vas suptilno i baršunasto pratiti i narednog jutra, poput osećaja romantičnog poljupca na vratu od prethodne večeri.

[Mirisne note] gornje note: breskva, cvet kajsije, ruža, đurđevak, bergamot, jorgovan, ananas; srednje note: iris, jasmin, heliotrop, ruža; donje note: mošus, vanila, sandalovina, ambra.

[Mirisna grupa] cvetni orijentalni.

Kreator parfema je Sophia Grojsman.

Ako ti se svideo ovaj članak i želiš da me podržiš u daljem radu i pisanju, ne zaboravi da ga lajkuješ ili podeliš na FBu. Hvala i veliki pozdrav! Igor